Published

Sat 10 February 2018

Archive

Every post ever

2linkasubotom (58) 99percentinvisible (9) ai (5) aktivizam (7) artofcharm (4) bitcoin (6) društvo (14) ekonomija (8) facebook (3) Fidel Castro (4) filozofija (8) FINA (5) freakonomics (3) grad (3) hack (3) internet (4) IT (8) jamesaltucher (4) jordanpeterson (8) Kina (4) kreativnost (3) Kuba (12) lifestyle (34) neznanje (3) nlp (6) novac (13) politika (9) psihologija (42) rant (4) socijalizam (9) tehnologija (10) timferris (9) turizam (3) uprava (4) vrijednosti (4) znanost (4)
Links
Kontakt
LinkedIn
Ideja na kvadrat
Blog
←Home

2 linka subotom: Mercedes se boji Kine, i što je zapravo bilo s Tibetom?

<< 2 linka subotom: Dobro, zlo, konzervativnost i birokracija | 2 linka subotom: Kako živjeti “dobro” i percipirati svijet korisno - Nassim Taleb i Jordan Peterson >>

Kineska civilizacija je rezultat paralelnog razvoja koji seže možda i više od 4000 godina u prošlost, zbog kojega nam Kina izgleda neobično i misteriozno. Zbog dugog razdoblja zatvorenosti i stagnacije, o Kini se malo čulo izvan Kine, no otkada su postali industrijska sila, sve više nameću svoje viđenje svijeta. U današnja dva linka pogledajte dokumentarac o Kini i saznajte što je zapravo bilo s Tibetom.

Je li vam već dosta meme-ova, Twitter postova, Facebook sličica i drugih instant-kratnih sadržaja o kojima ne morate razmišljati? I meni, zato sam odlučio vikendom postati linkove na dva “long-form” sadržaja koje sam našao prošli tjedan, za koje treba sjesti (ili leći), opustiti se i razmišljati o ne-trivijalnim stvarima. Ovaj blog post je jedan iz te serije.

Civilisation by Niall Ferguson: Part 1, China

Kineska civilizacija koja se razvijala posve neovisno od utjecaja koje smatramo da su ključni za “Zapadnu” civilizaciju, najviše Grčke i Rima, nam se zbog toga često čini neobičnom, čudnom. Povijest Kine kao takve, seže barem 2000 godina prije N.E., a razna područja koje sada pokriva Kina su bila naseljena barem 10.000 godina prije N.E. Za usporedbu, Babilonsko carstvo koje se više-manje smatra jednim od značajnih utjecaja na zapadnu civilizaciju (Babilonski mitovi su utjecali na formiranje svih religija ovog prostora), je postojalo otprilike baš tako negdje, oko 2000 godina p.n.e. Ali za razliku od zapada, gdje se mi sami ne smatramo naročito Babiloncima, Kinezi su stvorili priču o tome da su oni stvarno kontinuirano društvo koje seže barem od dinastije Xia prije 4000 godina, te još niza polu-mitoloških plemena i vladara od ranije. Ipak, ta “kontinuiranost” nije apsolutna - mijenjale su se dinastije, vladari, pa čak i narodi koji su vladali nečim što bi danas nazvali “Kinom”. Ispada da je taj naziv prikladniji za teritorij nego za državu, kao kad bi danas smatrali da naziv “Mediteran” označava državu. Tek oko 200. godine p.n.e se stvara unificirano kinesko carstvo.

Među narodima koji su činili ili vladali Kinom, ističu se:

  • Han Kinezi koji se smatraju “originalnim kinezima” koji svoju povijest vuku iz saveza ratarskih plemena s kraja Kamenog doba. Danas čine oko 92% populacije Kine i to je najveća svjetska etnička skupina, jer čine 19% živućih ljudi na svijetu.
  • Mongoli, koji su vladali Kinom od Kublaj-kana, u 13. i 14. stoljeću n.e. s dinastijom Yuan. Nakon Mongola, Kinom vlada popularna dinastija Ming, koja je zadnja vladajuća dinastija Han Kinza
  • Mandžurci (Manchu), koji su uspostavili dinastije kasni Jin i Qing, i koji su (iako etnička manjina) vladali Kinom zadnjih 700-tinjak godina njihovog carstva.

Kina je imala svoje “zlatno doba” prije zapada, u kojem su razvili tada najnaprednije tehnologije na svijetu: kompas, barut, papir, tiskarski stroj, sat, te veliku i snažnu mornaricu s brodovima čija veličina je bila neviđena sve donedavno.

U jednom trenutku, Kina je mogla osvojiti svijet. Ali nije, nego su se povukli u sebe, propustili ostvariti trgovinske veze, demolirali mornaricu, i stagnirali 500 godina.

Carica Wu, 649-655 CE

Ovaj link je na epizodu BBC-evog dokumentarca o Kini, s naglaskom na razvoj tehnologije i civilizacije. To je prva epizoda dokumentarnog serijala Nialla Fergusona o civilizacijama svijeta.

Zašto mi se sviđa: Svako područje uči svoju lokalnu povijest i malo pažnje posvećuju drugima. Ovakvi dokumentarci su šansa za širenje znanja.

Što sam naučio: Jedan od poduhvata stare Kine je bio stvaranje enciklopedije koja je bila najveća na svijetu, sve do stvaranje Wikipedije. To je ogromno postignuće.

Link na Civilization part 1: China.

Kina voli Tibet, a ne voli Mercedes

Kinezi danas smatraju da su dio više-manje neprekinute civilizacije starije od 4000 godina. No područje koje se smatra “Kinom” se mijenjalo, kao što je slučaj sa apsolutno svim državama kroz povijest. Gore spomenuta prva “službena” kineska dinastija Xia, je teritorijalno bila znatno manja od današnje Kine. Kako se kroz razne dinastije, kraljevstva i carstva Kine širila kroz povijest, tako su okupirali okolna naselja, kraljevstva i druge države koje su paralelno postojale.

Prvo Tibetansko carstvo je nastalo u 7. stoljeću nove ere, da bi ga u 13. stoljeću okupirala mongolska dinastija Yuan koja je tada vladala Kinom. Nakon pada dinastije Yuan, događalo se svašta: sljedeće dinastije su malo uspjele držati kontrolu nad Tibetom, malo nisu. Službeno, Kina smatra da je Tibet dio Kine još od Yuana, što je nama na zapadu malo čudno jer izgleda kao kad bi se nama pojavili Francuzi i tražili dio Zagreba i Dubrovnik jer ih je svojevremeno bio osvojio Napoleon, ili ako bi Njemci tražili većinu kontinentalne Europe jer eto, Hitler ju je svojevremeno osvojio, i tako dalje.

Tibet je 1912. kada je palo zadnje kinesko carstvo (Manchu dinastije Qing), proglasio neovisnost i bio samostalna država sa svojom vladom, zastavom, putovnicama i ostalim elementima država, no to nije trajalo dugo. Moderna kineska država je osvojila Tibet 1950. a dotadašnja vlada, kojoj je na čelu tradicionalno Dalai Lama (što je naziv za titulu, ne osobu) je otišla u progonstvo.

Od tada, Kinezi su jako osjetljivi svaki put kad netko spomene Dalai Lamu u pozitivnom kontekstu, jer njihova priča je da je on predstavnik separatista i pobunjenika.

Tibetanci u svečanoj nošnji

Ovaj link je na jedan (od mnogih) incidenata kada je Kina radila probleme kad bi netko podržavao ili pozitivno govorio o Dalai Lami. Ovaj put, Mercedes je objavio fotografiju na Instagramu na kojoj je citat od spomenutog da “treba sagledati situaciju iz svih kuteva, i time postati otvoreniji.” Citat nema nikakve veze s politikom, no Kinezi su alergični već i na samo spominjanje Dalai Lame.

Mercedes voli Dalai Lamu, ili bar tako misle Kinezi

Kina svako malo napravi probleme kad netko napravi nešto što se protivi njihovoj službenoj verziji istine. Jedna od bizarnih situacija je bila kad su zaustavili trgovinu s Norveškom nakon što je Norveški komitet za dodjelu Nobelove nagrade za mir odlučio tu nagradu dati kineskom borcu za ljudska prava, Liu Xiaobo. Norveška se morala ispričati da bi nastavili trgovinu.

Zašto mi se sviđa: Nije da mi se sviđa no ovakve stvari se uvijek događaju kad skupine ili pojedinci postanu previše moćni.

Što sam naučio: Mercedes se boji Kine.

Link na Mercedes-Benz Quotes the Dalai Lama. China Notices. Apology Follows.

Što dalje?

Vrlo jednostavno - ajmo pričati o onom što smo čuli. Može na Internetu, ovdje dolje, a još bolje na pivu! Znate li za slične long-form podcaste ili blogove koji bi mi mogli biti zanimljivi? Pošaljite mi ih!

P.S. Ako niste dovoljno domaći s engleskim jezikom, ostavite komentar pa ću detaljnije prepričati dijelove podcasta!

Go Top
<< 2 linka subotom: Dobro, zlo, konzervativnost i birokracija | 2 linka subotom: Kako živjeti “dobro” i percipirati svijet korisno - Nassim Taleb i Jordan Peterson >>
comments powered by Disqus