Published

Sat 15 July 2017

←Home

Što su Bitcoin i blockchain?

Ako već znate što je Bitcoin i bavite se njime, preskočite ovaj članak. Njegova publika je oni koji su samo čuli o tome u žutim novinama.

Bitcoin je digitalni novac.

S Bitcoinom se mogu vršiti proizvoljna plaćanja za štogod, a vrijednost Bitcoina u bilo kojem danom trenutku ovisi o ponudi i potražnji, bez regulacije banaka i država.

Među ostalim, uloga banaka u plaćanju, na primjer ako osoba A plati osobi B neki iznos, je u ove tri funkcije:

  1. Da osigura ili jamči da osoba A doista ima iznos koji se plaća
  2. Da osigura da će osoba B doista dobiti uplaćeni iznos s kojim će moći dalje raspolagati
  3. Da postoji zapis ove transakcije, zbog potreba računovodstva i poreza

Bitan razlog nastanka Bitcoina je što su njegovi autori zagovaratelji svjetonazora koji ima komponente anarhizma. Dijelom i zbog protesta zbog percipirane uloge banaka u namještanju tečaja, odnosno upletanja u vrijednost novca, te zbog velikog broja naknada koje banke imaju u platnom prometu, osmislili su skup algoritama koji ove funkcije izvode automatski i ostvarili su ih u sustavu kojeg su nazvali Bitcoin. Taj sustav jamči da, da ako je transakcija načinjena i prihvaćena je, apsolutno zadovoljava sve te funkcije, bez ljudske aktivnosti i utjecaja.

Bitcoin logo

Naravno, zbog toga što ljudi u načelu vole poštivati pravila samo kad im idu u prilog, trenutno stanje je da vrijednošću Bitcoina manipulira ponovno relativno mali broj ljudi koji imaju najviše Bitcoina - samo se oni ne zovu banke. No ovaj drugi dio, da su transakcije algoritamski zajamčene, je uvijek prisutan.

Transakcije Bitcoinima se obavljaju među adresama. Adrese su javni podatak u smislu da ih možete bez problema slati ljudima od kojih trebate uplatu. Da bi nešto platili Bitcoinima, potrebno je imati softver koji se preko Interneta povezuje s drugim identičnim softverom, i u kojem ćete napraviti transakciju između vaših i tuđih adresa.

Blockchain je način zapisivanja podatka kojeg koristi Bitcoin.

To je distribuirana baza podataka u koju se podaci samo dodaju na kraj (tzv. append-only), a nove podatke najčešće mogu dodavati svi sudionici u sustavu, s tim da svatko može biti sudionik ako ima odgovarajući softver. U kontekstu Bitcoina, podaci su transakcije, s kojima se bilježi koja adresa je kojoj adresi poslala koliko Bitcoina.

Posebnost blockchaina je da su podaci grupirani u blokove (u slučaju Bitcoina blokovi sadrže oko 2000 transakcija), s tim da svaki blok u nizu sadrži kriptografski potpis prethodnog bloka, te se tako formira “lanac”. Kriptografsko potpisivanje znači da su podaci zapisani u blockchain sigurni od budućih modifikacija. U bilo koje vrijeme se svi podaci u blockchainu mogu provjeriti te se tako osigurati da su transakcije doista takve kakve su zapisane. Podaci u blockchainu su, pod uvjetom da je softver tako napisan, nepromjenjivi: svaka promjena će s matematičkom sigurnošću biti detektirana i odbačena. Time se osigurava da su zapisi transakcija uvijek točni i odražavaju trenutno stanje Bitcoina na adresama, što je bitno jer time se održavaju gore navedene funkcije: da određena adresa doista raspolaže iznosom koji se plaća, te da adresa kojoj se plaća taj iznos može potrošiti.

Blokovi se prije dodavanja u blockchain moraju “rudariti” (mining), što je naziv za računanje posebnih podataka unutar bloka tako da bi blok zadovoljavao pravila težine izračuna. Pravila težine izračuna su algoritmi koji su uređeni na način da otežavaju rudarenje bloka da bi se osiguralo da protekne otprilike 10 minuta između dva dodavanja bloka u blockchain. Ovi izračuni su vrlo zahtjevni za procesorsku snagu računala. Pravila težine izračuna su tako uređena da, što je više računalne snage posvećeno rudarenju blokova, to je teže izračunati novi blok - da bi se osiguralo da protekne 10 minuta između 2 bloka.

Nagrada za rudarenje blokova u blockchainu Bitcoina je da se stvaraju novi Bitcoini i dodjeljuju rudaru kojem je to uspjelo. Ovo je stvaranje novca u sustavu Bitcoina. Rudari novostvorene Bitcoine troše u transakcijama, te se tako Bitcoini šire i obrću. Zbog toga se trenutno troši nevjerojatno velika količina procesorske snage na svijetu, te električne energije.

Dodatne informacije

Autor Bitcoina je moderna legenda, doslovno, jer nije poznat osim pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Postoje razne teorije o tome tko bi to mogao biti, od nekoliko poznatih istraživača sličnih sustava u svijetu, do tajnih organizacija tipa CIA koje su Bitcoin stvorile iz raznih više-ili-manje poštenih namjera. Danas softver Bitcoina održavaju volonteri diljem svijeta, i ne slažu se uvijek oko toga što treba napraviti.

Svatko može sudjelovati u sustavu jednostavnim skidanjem i korištenjem određenog softvera, pri čemu se obično automatski stvara digitalni novčanik (wallet) s privatnim ključem. Privatni ključ je podatak koji služi u dvije uloge: prva je da se uz pomoć njega stvaraju adrese za transakcije. Iz svakog privatnog ključa (dakle za svaki novčanik) se može stvoriti beskonačni broj adresa. Stvaranje adresa je u potpunosti besplatno jer je jednostavan matematički izračun. Iz adrese se ne može saznati kojem privatnom ključu pripada. Druga uloga privatnog ključa je da se jedino s njim novci s adresa koje su stvorene pomoću njega mogu potrošiti. Ako imate Bitcoin wallet, morate ga iznimno dobro štititi, jer svatko tko dođe do njega odnosno do privatnog ključa, može trošiti novce koje on čuva. Ako koristite Bitcoin na mobilnom telefonu, ili nekom sličnom uređaju ili softveru koji zbog jednostavnosti korištenja ne nudi izravno upravljanje privatnim ključem, trebate osigurati da taj softver ima neku mogućnost izrade sigurnosne kopije (backup) privatnog ključa, te da to doista da napravite. Ako izgubite privatni ključ, niti vi nećete moći potrošiti Bitcoine koje on čuva.

Ovaj softver, koji nudi funkciju upravljanja digitalnim novčanikom (wallet) je sučelje s kojim se obavljaju transakcije - kao e-Banking (ili m-Banking) za normalne banke. Softver nove transakcije šalje drugim sudionicima u sustavu Bitcoina, neki od kojih su rudari koji transakcije grupiraju u blokove i dodaju u blockchain.

Bitcoin wallet

Bitcoin nudi djelomičnu anonimnost transakcija. Da bi sustav funkcionirao, blockchain sprema podatke o tome koja adresa je platila kojoj. Ne postoji način da se iz adrese sazna kojem privatom ključu odnosno digitalnom novčaniku pripada, ali potencijalni napadač koji prisluškuje vaš Internet promet može saznati da obavljate transakcije s određenih adresa, pa prema tome posjedujete odgovarajući privatni ključ. Od ovakvog scenarija se djelomično može obraniti koristeći uslugu “Tor”, koja anonimizira Internet promet.

Primjer Bitcoin adrese je moja adresa 3Q5KVBVSgHLZuShbREXLyD99oQMTa6tg6x. Hvala na donaciji :)

Okvirni koraci za korištenje Bitcoina su:

  1. Instalirati odgovarajući softver koji će stvoriti wallet s privatnim ključem.
  2. Kupiti (jednostavnije) ili rudariti (teže) Bitcoine.
  3. Obavljati transakcije odnosno trošiti Bitcoine.

Postoji mnogo načina za kupnju Bitcoina. Neki su jednostavni servisi kao WeSellCrypto, a neki oveće “skoro kao prave” burze kao Kraken.

Bitcoin je prva popularna digitalna valuta ali nije jedina. Danas postoje na tisuće kriptovaluta i imaju vrlo različite vrijednosti i upotrebljivosti. Neke od najpopularnijih su popisane ovdje. Vjerojatno najzanimljivija od “drugih” kriptovaluta je Ethereum.

Naziv “kriptovaluta” (cryptocurrency) dolazi od “kriptografija” + “valuta.”

Vrijednost svih kriptovaluta je vrlo nestabilna. Svako kupovanje Bitcoina ili drugih kriptovaluta je doslovno kockanje.

Algoritmi koje čine Bitcoin su odabrali i implementirali autori Bitcoina. Isto tako su mogli odabrati neke druge algoritme i implementirati ih na drugi način. Puno alternativnih kriptovaluta je nastalo tako što su određeni programeri bili nezadovoljni algoritmima u Bitcoinu i umjesto njih su stavili svoje.

Blockchain je općeniti naziv za zapisivanje podataka u blokove koji sadrže kriptografski potpis prethodnih blokova. Nije vezan za Bitcoin niti pojam kriptovaluta. Naziv “blockchain” je istog tipa kao naziv “SQL baza podataka”. Kao što je primjer SQL baze podataka “Oracle”, tako je primjer blockchaina “Bitcoin” (ili preciznije, Bitcoin je implementiran koristeći blockchain za zapis transakcija).

Blockchaini se mogu koristiti za drugačije svrhe i na drugačije načine. Na primjer, moj eksperimentalni blockchain Daisy je privatan u smislu da samo određeni “službeni” korisnici mogu dodavati podatke, i općenit u smislu da se u njega mogu dodavati proizvoljni strukturirani podaci.

Go Top
<< 2 linka subotom: Joe Rogan i Jordan Peterson pričaju, fragilnost Interneta | 2 linka subotom: Građanski rat u Bitcoinu, što je Net Neutrality? >>
comments powered by Disqus